U okviru aktuelne izložbe Dejvid Hokni: Od papira do ekrana u Muzeju savremene umetnosti u saradnji sa Britanskim savetom, u četvrtak 26. juna u 17 časova u sali Protić MSUB biće upriličeno ekskluzivno predavanje, eminentnog britanskog umetničkog kritičara i Hoknijevog bliskog prijatelja i saradnika Martina Gejforda, koji će nas povesti na jedinstveno putovanje kroz karijeru Dejvida Hoknija – od ranih crteža i bakropisa iz 1960‑ih godina prošlog veka, pa sve do njegovih inovativnih digitalnih slika na iPad-u.
Izložbom pod nazivom "Autobiografski podaci" Natalija Simeonović prvi put u okviru jedne reprezentativne postavke predstavlja nekoliko stvaralačkih faza međusobno povezanih kontinuiranim tokom razvoja ideje i postupaka u strukturisanju projekcije sopstva. Plastički izražajnom i medijski raznovrsnom artikulacijom svog lika, te predmetnih fragmenata personalnog prostora, telesnosti i metapodataka, autorka prevodi autoportret iz forme slike u objekat i ambijent imerzivnog potencijala. Može se reći da se lik Natalije Simeonović konstituiše u simboličnom preseku ogledalskog odraza, telesne čulnosti, formi i sadržaja koje emanira ekranska slika i materijalnih tragova bremenitih očekivanim društveno-rodnim ulogama iz korpusa nasleđa po ženskoj genealogiji. Kroz refleksije i spregu vidljivog i unutrašnjeg Ja u ovom opusu sublimiran je momenat susticanja trauma i iskustava prošlosti, paradigmi i diktata savremenog načina života i težnji da se odagna osećaj nesigurnosti u trasiranju puta pred vremenom koje dolazi.
Izložba “Umetnost ulice“ na kojoj će biti prikazani radovi Danice Čudić, Aleksandra Bunčića, Dejana Ivanovića Wupera, Stefana Stanojevića Stara, i Jovana Obradovića Shpire, biće otvorena u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u petak 13. juna, u 20 časova. Kustos izložbe je Vladimir Mitrović.
Ideja izložbe je paralelno prikazivanje bogate produkcije murala izabranih umetnika u kontekstu njihovih galerijskih radova. Murali su prezentovani na ekranima, dok su ostali umetnički radovi (slike, crteži, ilustracije, skulpture itd.) tradicionalno izloženi u savremenim galerijskim uslovima čime se dobio širi uvid u umetničke delatnosti autora, kao i (jedna od) slika savremenog umetničkog trenutka.
Prvo stručno vođenje kroz izložbu "Hvatač snova" Aleksandra Zografa u četvrtak, 12. juna u 19 časova
Na tri nivoa Bioskopa Balkan izložen je višedecenijski Zografov rad sve do 28. juna
Kustos: Stevan Vuković
U istorijskom zdanju Bioskopa Balkan, u organizaciji Fondacije Saša Marčeta, u petak , 6. juna otvorena je izložba “Hvatač snova”, strip autora, Aleksandra Zografa, jednog od najznačajnijih predstavnika alternativne i autobiografske strip scene u regionu i šire. Kroz crteže, faksimile, publikacije i prateće materijale, izložba je postavljena na tri nivoa i prati Zografovu višedecenijsku umetničku praksu u kojoj strip postaje i dnevnik i hronika i sanovnik.
Samostalna izložba “S one strane ogledala” Odil Dek (Odile Decq,1955), jedne od najistaknutijih Francuskinja u svetu savremene arhitekture, biće otvorena u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu u subotu, 21. juna u 19h. Izložba predstavlja uvid u stvaralaštvo svestrane arhitektinje i dobitnice prestižne Jane Drew nagrade, čiji prepoznatljiv, fluidni stvaralački izraz povezuje arhitekturu, dizajn, umetnost i urbanizam.
Višedecenijski stvaralački opus Odil Dek obeležen je doslednim istraživanjem prostora kroz različite medije i skale - od urbanih pejzaža do predmeta svakodnevne upotrebe. Bilo da kreira muzej (MACRO, Rim), entertijer restorana (Phantom, Opera Garnier, Pariz) ili nameštaj (UNESCO Headquaters Furniture, Pariz), Decq ostaje dosledna problematizovanju zastarelih normi i iznalaženju smelih rešenja koja pomeraju granice poznatog, izvodljivog i prihvatljivog. Ekspresivna i nekonvencionalna ličnost umetnice kojom se izdvojila na arhitektonskoj sceni 70-ih, u njenom radu prepoznaje se kroz upotrebu dinamičnih formi, smele geometrije, vibrantnih boja i neočekivanih kombinacija materijala.
U umetničkom fokusu je istraživanje nepredvidivosti stvaralačkog procesa, slučajnosti koje nastaju i time utiču na dalji tok uobličavanja, kao i na neočekivane veze i odnose između materijala, oblika i značenja.
Izražavajući se kroz skulpture i instalacije, Ksenija Popović ističe njihove elemente, nastale zasebno i iz podsvesti, stvarajući relacije koje stvaraju određenu atmosferu aludirajući na koncept „događaji crnog labuda". Autor ovog koncepta je Nasim Nikolas Taleb, a odnosi se na teško predvidive i i retke događaje, posebnih karakteristika i uticaja na društvene i ekonomske sisteme, a samim tim i na našu percepciju stvarnosti.