U Kući kralja Petra, ustanovi kulture čiji je osnivač GO Savski venac, u četvrtak, 23. januara 2014. godine u 18 časova biće otvorena izložba ,,Dr Kosta Dinić", lekar i sekretar Kralja Petra I Karađorđevića. Na izložbi će biti predstavljeni eksponati i lični predmeti koje je Kosta Dinić donosio iz Afrike i dobijao na poklon, a nalaze se u zbirci Vojnog muzeja, kao i dokumentarni eksponati  iz Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. 

 

Autor izložbe je Ana Cicović, kustos Muzeja rudničko-takovskog kraja. Izložbu će otvoriti prof. dr Suzana Rajić, Filozofski fakultet u Beogradu, prof. dr Sanja Mitrović, Medicinski fakultet u Beogradu i Dušan Dinčić, predsednik Opštine Savski venac.

 

Kuća kralja Petra izložbu realizuje  u saradnji sa Muzejom rudničko - takovskog kralja i Vojnim muzejom. Izložba će biti otvorena do 15. februara, radnim danima od 12 do 18 časova. Ulaz slobodan.


Kosta Dinić rođen je 1854. godine u Brusnici nadomak Gornjeg Milanovca. Porodica se iz Brusnice seli u Jagodinu, Kragujevac i na kraju u Beograd gde mu je otac radio kao član Apelacionog suda.


Dinić je 1871. godine upisao prava na Velikoj školi u Beogradu. Budući da je bio protivnik dinastije Obrenović, 1874. godine je u Alavantićevoj aferi uhapšen i okrivljen za veleizdaju. Pošto je osuđen na policijski nadzor, odlazi iz Srbije i priključuje se bosansko-hercegovačkim ustanicima, gde upoznaje kneza Petra Karađorđevića i postaje njegov blizak prijatelj i saradnik. Sa knezom Petrom je bio i dalji rođak preko porodice Nenadović.


Iz Bosne odlazi u Pariz gde upisuje Medicinski fakultet. Njegova doktorska disertacija na temu kefira, objavljena 1888. godine, privukla je veliku pažnju naučne javnosti. Po završetku studija vraća se u Srbiju gde radi kao lekar u Pirotu i Smederevskoj Palanci.  


Aktivan je član u Radikalnoj stranci i dve godine narodni poslanik za pirotski okrug.


Godine 1894. uhapšen je u Čebinčevoj aferi i osuđen na dve godine zatvora. Posle pomilovanja odlazi 1896. godine u Afriku kao lekar pri izgradnji železnice u belgijskom Kongu. Na tom poslu ostaje šest godina. Na putu iz Konga u Evropu saznao je za kraj dinastije Obrenović. Vraća se u Srbiju i postaje lični lekar i ličnost od velikog poverenja kralja Petra I Karađorđevića.


Usled velikog broja groznica koje je preboleo u Kongu, organizam mu je bio oslabljen i Dinić umire 1907. godine. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Pored svojih redovnih lekarskih obaveza u Kongu, Kosta je prikupljao izvanredne umetničke i zanatske predmete domorodaca koje je prilikom povratka u Srbiju sa sobom doneo. Stvorio je zbirku koja bi da je u celini sačuvana, predstavljala najveću zbirku materijalnih spomenika kongoanske kulture u Srbiji.

Vrativši se u domovinu, predmeti iz Afrike bili su podeljeni na privatnu kolekciju Dinića i na zbirku Kralja Petra. Svoju kolekciju Dinić je smestio u kuću u Njegoševoj ulici, na koju je u toku Prvog svetskog rata, pala bomba, a inventar kuće je opljačkan. Sačuvalo se 30-ak predmeta koji su i danas u porodici Belosavić. Predmeti iz zbirke Kralja Petra su u početku bili izloženi u kneževom stanu u Ženevi, a kolekcija je do 1915. godine krasila jednu sobu u dvoru.


Muzeju srpske zemlje u Beogradu dr Dinić je 1903. godine poklonio zbirku jaja evropskih ptica koja se čuva u Prirodnjačkom mizeju.


Vojni muzej u Beogradu čuva zbirku oružja poreklom iz Konga. Neki predmeti su bez podataka o načinu nabavke, dok su neki poklon Muzeja kneza Pavla, Etnografskog muzeja i privatnih lica. Upoređivanjem fotografija iz stana dr Dinića i predmeta iz Vojnog muzeja, utvrđeno je da svi predmeti potiču iz zbirke Koste Dinića.
Po povratku u domovinu Dinić je poklonio zbirku leptirova svojim prijateljima i knezu Pavlu. Danas nije poznato gde se ove zbirke leptirova nalaze.


U pismu upućenom knezu Petru Kosta kaže: Imaćete formalan etnografski muzej Konga i ne znam gde ćete to sve smestiti. Sa knezom Petrom se čak dopisivao o želji da organizuje izložbu u Beogradu. Ovim putem u Kući kralja Petra, ispunjavamo želju dva prijatelja.

<<  Maj 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
  
  

Putopisi, Intervjui..