Mutne vode tržišta izbaciju kulturu na ulicu: muzeji ne rade, bioskopi su prodati, produkcija desetkovana a umetnici prepupšteni sopstvenom snalaženju. Komodifikacija prostora i komercijalizacija svega nije zaobišla ni samu ulicu pa se tako trotoari sužavaju zarad parking mesta, trgovi pretvaraju u bašte kafića a svaka vertikalna površina u oglasni prostor.

 

 

Nezavisno stvaralaštvo je time saterano na marginu, metaforički i bukvalno.

 

Ulična galerija pokušava da okupi i artikuliše poziciju kako kulturne tako i društvene margine. Smeštena u nekada zapušteni prolaz i okružena mnogobrojnim komercijalnim sadržajima, njena svrha nadilazi čisto galerijsku ili kulturnu funkciju. Njena temeljna uloga je propitivanje same mogućnosti postojanja takvih prostora, i šire - odnosa koji utiču na razvoj grada.

 

Od svog nastanka u aprilu 2012. godine prikazali smo ukupno 33 samostalne ili grupne izložbe, približavajući savremeno umetničko stvaralaštvo građanima. Ovaj proces izmeštanja umetnosti u javni prostor omogućio je galeriji veliki broj posetilaca, ali možda bitnije od toga, omogućio nam je da široj publici približimo teme za koje smo osećali odgovornost da o njima govorimo, zajedno sa umetnicima koji su ih predlagali. Tako su često u galerijskom programu svoje mesto zauzele priče o raseljavanju Roma, životu beskućnika i azilanata, problemima starih ili političkim ubistvima. Ako je prvu godinu obeležila angažovana fotografija, druga je donela šarenlikost medija, internacionalnih autora i umetničkog senzibiliteta. Galerija je posebno bila otvorena prema autorima koji rade i stvaraju u kolektivu Inex film, jer se nalazi na istom talasu uradi sam filozofije bavljenja gradom.   

 

Pored velikog broja izložbi galerija je ugostila nekoliko festivala, filmskih projekcija i radionica, pa su tako u njoj održani i festival Radost ludost i Mikro festival amaterskog filma. U saradnji sa klubom Podmornica zajednički su organizovani mnogi koncerti, a uspešno je realizovana i inicijativa da se prolaz u kome se galerija nalazi, nazove Čavketov pasaž. Treba pomenuti i saradnje sa Muzejom savremene umetnosti, galerijom Remont, kao i podršku opštine Stari grad i Grada Beograda.

 

Kao članica Nezavisne kulturne scene Srbije, Ulična galerija deli sudbinu velikog broja organizacija širom Srbije koje se, kako inovativnošću umetničkog izražaja, tako i prostom domišljatošću u preživljavanju i održavanju produkcije bore za poboljšanje uslova rada i stvaranja umetnika.

 

U petak 25. aprila od 20 časova, slavimo rođendan Ulične galerije otvaranjem izložbe STRITSKRIN, grupe autora Silkskrin, nastupom HORKESTRA i druženjem sa prijateljima, kolegama, umetnicima, posetiocima i slučajnim prolaznicima. U isto vreme, u Centru savremene kulture u Barseloni (Centre de Cultura Contemporània de Barcelona), Ulična galerija će biti predstavljena na izložbi evropskih javnih prostora.

 

<<  Maj 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
  
  

Putopisi, Intervjui..