U Domu kulture “Studentski grad” večeras 20.12. je izvođenje dve muzičke predstave u čast rođenja EDIT PJAF od 20.00, na Velikoj sceni // Pozorište Tri groša, Beograd sa predstavom EDIT* - Monodrama sa cirkuskim i kabaretskim elementima // i Muzički Teatar Mačak, Banja Luka sa predstavom EDIT PJAF* - kabaretska predstava.

O predstavi EDIT (Milena Živanović): Premijera predstave izvedena je u decembru 2015. godine povodom stogodišnjice rođenja „malog vrapca“ nakon čega je usledio niz gostovanja u zemlji i inostranstvu. Publika je disala, smejala se, pevala i plakala kao jedno sa glumicom Milenom Živanović, koja je na nezaboravan način oživela duh ne samo velike umetnice, već i Pariza iz prve polovine 20. veka. „Teško je živeti dva života u jednom“, poverava nam se Edit Pjaf u tekstu talentovane spisateljice Sare Radojković. U toj rečenici sažeto je nadljudsko životno iskustvo mrvice koja je nosila cipele broj 34. U njenim prodornim i sveobuzimajućim pesmama prepoznajemo kaldrmu pariskih ulica i duh varijetea iz tridesetih godina 20. veka, kao i veličanstvenost mjuzik holova koji su okupljali elitu u svojim gledalištima. Prijateljica Žana Koktoa, kuma Marlene Ditrih, mentorka Šarla Aznavura i Iva Montana, inspiracija za čitavu jednu epohu, Pjaf je postala pariski mit tako što je ostala verna ulici i karnevalu, kako u svojim pesamama, tako i u ličnom doživljaju života. Volela je strasno i bez rezerve, a plenila svojom jednostavnošću, setnom čežnjom i slobodom da bude samo svoja, i na marginama društva i pod svetlom reflektora.

Monodrama „Edit Pjaf” ulazi u srce publike odmah i ona, za razliku od ravnopravno nagrađene monodrame koja atakuje na naš cerebralni sistem, smelo ulazi u naš emotivni sistem. Milena Živanović sa svojim autorskim timom spaja varijete, cirkus, pantomimu, burlesku i muziku, i sve to veoma sugestivno, smelo, srčano, emotivno i nepretenciozno. Njihova Edit je i pisana i vođena i glumljena tako da možemo videti taj veliki život majušne ženice kojoj su pariske ulice kao krvotok, siromaštvo kao prihvaćena sudbina, gubitak kao neminovnost, glad kao deo stvarnosti, a talenat kao ulazak u krugove kojima nikada nije pripadala niti im se divila.
Milenina prostodušnost i nesentimentalnost, i to poniranje u temu ovog projekta jeste glumačka veština i vrlina koja nas provodi živo kroz strahove i lavirinte duše i propale ljubavi i nedaće takvog talenta, ne oponašajući zamišljeni karakter nego doživljavajući neki mogući, inspirisan onim što glumica već sama jeste, To Milenu stavlja u krugove onih kojima je pozorišni put, po mogućstvu što teži, zapravo najprirodniji put.

O predstavi EDIT PJAF (Đurđa Vukašinović): Edit Pjaf, ne samo da slovi za jednu od najboljih francuskih pjevačica, ona predstavlja francusku nacionalnu muzičku ikonu. Decenijama su njen lik i djelo predmet inspiracije i pažnje mnogih umjetnika, kako u svijetu, tako i kod nas. Glavni pokazatelj besmrtnosti njenog lika i svevremenosti njenog djela jeste nagrada Oskar koja je pripala, tada mladoj glumici, Marion Kotijar (Marion Cotillard)  2008. godine za tumačenje lika Edit Pjaf u filmu „Život u ružičastom“ (La vie en rose). Edit Pjaf je nosilac tragičke krivice: djetinjstvo provodi kao siroče u bordelu očeve majke i na ulicama Pariza. Umire joj trogodišnja kćerka. U avionskoj nesreći gubi Marsela Serdana (Marcel Cerdan) u trenutku kada njihova romansa doseže vrhunac. Stradalnički put njene duše u potrazi za ljubavlju je katarzičan, antički tragičan, takođe uzvišen i nestvaran, poetski tanan i suptilan. Ova kabaretska predstava ne postavlja pitanje o vječitoj problematici smisla čovjekovog egzistiranja, već postavlja hipotezu navodeći gledaoca da je sam potvdi. Nakon ovog komada gledalac ne odlazi sa nizom pitanja koji vode u besmisao, već odlazi sa odgovorom koji otkriva smisao. A smisao je čista ljubav koja nudi slobodu.

Već je treća repriza predstave „Edit Pjaf“ odigrana na Art Trema Festu u Rumi osvojivši granpri. Ubrzo potom, na festivalu Malih stvari u Trebinju, Đurđa Vukašinović osvaja nagradu za najbolju glumicu. Za nepunih godinu dana ova kabartska predstava prošla je selekciju još tri festivala: u Istočnom Sarajevu, Novoj Biloj i Mrkonjiću.

<<  Mart 2024  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
    

Putopisi, Intervjui..