U okviru Dana evropske kulturne baštine, 02. i 03. oktobra 2021. godine, u Svečanoj sali Opštine Vračar održaće se dvodnevna manifestacija „Dani Stanislava Lema“. Manifestacija je posvećena obeležavanju 100 godina od Lemovog rođenja, a program će činiti tribine i predavanja o različitim aspektima stvaralaštva tog velikog pisca naučne fantastike, futurologa i filozofa. Među učesnicima programa nalaze se neki od najznačajnijih srpskih pisaca fantastike, urednika, teoretičara književnosti i promotera nauke: Zoran Živković, Goran Skrobonja, Goran Petrović, Sava Damjanov, Milan Ćirković, Srđa Janković, Goran Milovanović, Slobodan Bubnjević, Jovan Ristić, Mihajlo Vitezović, Brankica Đukić i Dragoljub Igrošanac.
U utorak, 21. septembra u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda, u 19 časova će biti predstavljen zbornik NONUMENT, koji je nastao kao rezultat višegodišnjeg istraživanja sudbine i budućnosti širokog spektra ugroženih, zanemarenih, a nekada slavljenih zgrada, stilova i građevina. NONUMENT osvetljava mnoge od najžešćih rasprava u oblastima arhitekture i konzervacije, ali i političkih i kulturnih tokova koje ih oblikuju. O ovom izdanju će govoriti Miloš Kosec, urednik izdanja, Vladimir Dulović (NVO Tačka komunikacije), i Ljubica Slavković, a moderatorka je Danica Jovović Prodanović.
Akademska knjiga iz Novog Sada bogatija je za dva nova naslova: Ernesto Sabato/Horhe Luis Borhes: Razgovori (Mladi pisac i književni kritičar Orlando Barone zabeležio je na magnetofonsku traku niz razgovora između dva velikana argentinske i svetske književnosti, roman prevela sa španskog: Đurđina Matić) i Patrik Modijano: Ulica mračnih dućana (dobitnik Nobelove nagrade za književnost, roman prevela s francuskog: Mirjana Uaknin).
Izdavačka kuća Booka kraj leta dočekuje bogatija za četiri izvanredna dela savremene književnosti. U pitanju su knjige: “Polovina koja nedostaje” američke autorke Brit Benet, najveći američki bestseler u poslednjih godinu dana, zatim “Ljubav u slučaju opasnosti” nemačke spisateljice Danijele Krin, potom roman iz najužeg izbora za nagradu Buker “Zagoreli šečer” autorke Avni Doši, te “Polje”, novo delo možda i najveće književne zvezde nemačkog govornog područja, Austrijanca Roberta Zetalera.
Posle par decenija ćutanja, Beograd je progovorio. Kako dolikuje – iz centra, sa Vračara, iz Krunske, bivše Proleterskih brigada, bivše Krunske i, kako dolikuje, iz pera (OK, tastature) šamanke beogradskog stila, Ane Rodić. Sada i ovde. Večni sveti grad i njegova duhovna vertikala postoje i postojaće, ma kakvi prevrati, okupacije i bombardovanja pokušali da ga zatrpaju. Ti pokušaji koji presecaju vertikalu čine krst na kome je kruna, po kojoj se zove jedna ulica koja vodi od dvora ka Kalenićevoj pijaci. Promocija je održana u klubu Dim. Knjiga je objavljena u okviru edicije SWITCH izdavačke kuće Rende.
U utorak, 14. septembra u 20h u UK Parobrod održaće se promocija knjige „Hrišćanstvo i umetnost“ Vladimira Kolarića u okviru tribine „Religija i postmoderno doba“. Odnos između hrišćanstva i umetnosti ima mnoge implikacije, kako za razumevanje hrišćanstva, tako i umetnosti. Knjiga Vladimira Kolarića (Biblos, Beograd, 2021) donosi eseje i prikaze koji iz različitih uglova posmatraju ovo pitanje, počev od ontološkog i estetičkog problema predstavljanja nepredstavljivog, preko etičkih pa i društveno-političkih implikacija koje umetnost, religija i njihov međusobni odnos sreću u susretu sa ideologijom i instancama moći.
Štampani dodatak posvećen petom jubilarnom „Beogradskom kontrapunktu“ biće objavljen u subotu, 11. septembra u vikend izdanju „Politike“. U transkriptu konferencije Andrić: nasleđe – KUDA DALjE? donosimo vam odgovore na značajna pitanja o kulturnoj poetici Andrića, kao i razmišljanja učesnika o njegovoj transideološkoj poziciji kao svojevrsnom znaku pored puta i potencijalnom odgovoru na pitanje: kuda dalje. BEOGRADSKI KONTRAPUNKT u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora, obeležio je 60-godišnjicu dodele Nobelove nagrade Ivi Andriću, čija se književna dela i dalje objavljuju širom sveta.






