U Galeriji ŠTAB u petak 15. avgusta u 19h biće otvorena izložba „Trace / Repair / Remember“ umetnice Maje Gajić. Svi radovi nastali su isključivo od organskog, biljnog materijala – drveta, piljevine, uglja, kora, čajeva, plodova i cvetova. Boja nije kupljena, već pronađena, sušena, mlevena i mešana u svom izvornom obliku. Umetnica predstavlja nekoliko serija radova među kojima je serija Storm Debris Cleanup - nastala od kora sakupljenih posle prošlogodišnjih oluja koje su uništile šume Srbije. Radovi ne dokumentuju, već svedoče o posledicama klimatskih promena i deforestacije, o nestajanju horiznata i narušavanju balansa.

Umetnik, Joškin Šiljan, se predstavlja izložbom „Jess malo sutra“, koja će biti otvorena 25. jula u Salonu Muzeja grada Beograda, nastalu u koprodukciji Muzeja grada Beograda i Galerije Štab iz Beograda.

Na ovoj izložbi biće predstavljeni radovi iz različitih perioda Šiljanovog umetničkog stvaralaštva, nekoliko umetničkih ciklusa, od starih radova do radova koji su posebno rađeni za ovu izložbu.

U četvrtak, 3. jula u 20h, u galeriji X VITAMIN, Resavska 19 u Beogradu, biće otvorena izložba GASTARBAJTER, kustosa Stefana Bidnera.

Izložba okuplja umetnike:
Mario Grubisić, Marko Lulić, Neda Nikolić, Negra Bernhard, Nikola Milojčević, Rade Petrašević i Masa Stanić, koji se bave temama identiteta, kulturnih razlika i migracije kroz prizmu savremene umetnosti.

Izložba „Prado na otvorenom“, koju čini 30 reprodukcija najpoznatijih slika iz zbirke čuvenog španskog muzeja, biće otvorena 26. juna u 20 časova na Trgu galerija u Novom Sadu.
Muzej Prado najpoznatiji je španski i jedan od najvažnijih evropskih muzeja, a svake godine njegovu raskošnu kolekciju poseti više od tri miliona ljubitelja umetnosti. Reprodukcije dela velikana kao što su Dijego Velaskez, Fransisko de Goja, El Greko, Peter Paul Rubens, Hijeronimus Boš i drugi ovog leta biće predstavljene srpskoj publici kroz zanimljiv format izložbe „Prado na otvorenom“.

Samostalna izložba novih radova Ivane Bašić predstavlja jedinstven epistemološki pejzaž posthumanog tela koje se pojavljuje kao postbiološki relikt – krhko, ali neumoljivo, u procesu ontološke mutacije. Izložene skulpture i crteži istražuju posthumanističku viziju čovekovog evoluiranja pri čemu umetničko delo postaje materijalno uporište za spekulacije o telu — ne kao stabilnom referentnom okviru identiteta, utemeljenog na čvrstim konturama, već kao promenljivoj supstanci kroz koju se promišlja mogućnost opstanka u uslovima radikalnih transformacija. Umetničin tretman materijala naglašava ekspresivnost i psihološku tenziju predstave, izazivajući osećanja dubokog nemira i egzistencijalne upitanosti.

Izložba povodom 60 godina Muzeja savremene umetnosti u Beogradu

Godine 1970. mladi Dejvid Hokni održao je samostalnu izložbu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, što je bio rani pokazatelj njegovog globalnog dometa i trenutak trajne važnosti u istoriji Muzeja. Danas, više od pet decenija kasnije, Hokni se vraća – ovoga puta kroz snažno nasleđe svog umetničkog rada i radikalnu evoluciju vizuelnog jezika.

DAH Teatar i ove godine otvara prostor za umetničku slobodu i društvenu angažovanost na svom međunarodnom festivalu „Umetnost i ljudska prava", u svom četvrtom izdanju tema je Misliti mir.

Ovaj jedinstveni festival u regionu obuhvata 23 aktivnosti, na 6 lokacija u Beogradu, 43 učesnika iz 16 zemalja sveta i to: Crne Gore, Francuske, Grčke, Hrvatske, Holandije, Italije, Palestine/Češke Republike, Izraela, BiH, Severne Makedonije, Rusije, SAD-a, Sirije, Ukrajine, Nigerije i Srbije.

Gostujući umetnici i aktivisti kroz pozorišne predstave, radionice, instalacije, performanse, koncerte, razgovore i filmove prikazaće kako umetnost može doprineti izgradnji mira i harmoničnog društva. Kroz različite umetničke forme, festival postavlja pitanja: Kako misliti mir u svetu punom sukoba? Kako umetnost može doprineti izgradnji pravednijeg društva? Kako se sećamo, suočavamo i zaceljujemo kroz umetnički izraz?

Balzam je za Kadirić metafora večno cirkulišućeg i pulsirajućeg života u prirodi. To je drevna tečnost, alhemijski neuhvatljiva, koja menja boje, gustinu i količinu. Nekad se ukazuje kao crvena lokva krvi, bara crna kao katran, nekad je vrtložna reka ili plitki potok iz koga piju srne. Ciklus Balzam obiluje crnom materijom, gustim fluidom koji nas povezuje sa prošlošću i budućnošću, nekim tuđim istorijama iz kojih smo i mi nastali. Iz te materije se rađaju i crna bića koja, kako kaže umetnica, ne žele da prime druge boje u sebe. Taj crni ugljenisani i vlažni crni oblak je uporno donosio svoje mitove. Kroz tajanstvena bića sačinjena od pramaterije, umetnica želi da slavi ovo malo vremena na zemlji, kratak udah i izdah, život sam. (Senka Latinović)

<<  Decembar 2025  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
  1  2  3  4  5  6  7
  8  91011121314
151618192021
22232425262728
293031    

Putopisi, Intervjui..