Kalendar Izlazak.com Vaš vodič kroz dešavanja u Beogradu. Izlasci, kulturna dešavanja, muzički događaji, knjige, stripovi, festivali.Vodič za zabavu informiše o restoranima, barovima, događajima, clubbingu i kulturi...Sve na jednom mestu https://www.izlazak.com/kalendar/category/5 2024-04-27T21:40:16+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom 2024-02-02T18:17:01+00:00 2024-02-02T18:17:01+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14538 Title: Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom<br />Venue: Zepter / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 5. maj 2024</span><br />Opis: <p>Na izložbi će biti izložene skulpture od različitih materijala – metala, gume, alubonda, aluminijuma, grafita, bakra, kože i drveta – koje datiraju od 2020.godine do danas.</p> <p>Izložba će biti otvorena za javnost do 5. maja 2024. u Muzeju Zepter, Knez Mihailova 42, od utorka do petka od 12 do 20 časova, i subotom i nedeljom od 10 do 20 časova. </p> <p>Zdravko Joksimović je jedan od eminetnih savremenih vajara, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu čije se skulpture nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama, kao i u javnom prostoru u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na više međunarodnih simpozijuma i dobitnik je više nagrada iz oblasti likovne umetnosti.</p> Title: Izložba Zdravko Jokimović - Omaž Bori Ilijovskom<br />Venue: Zepter / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 5. maj 2024</span><br />Opis: <p>Na izložbi će biti izložene skulpture od različitih materijala – metala, gume, alubonda, aluminijuma, grafita, bakra, kože i drveta – koje datiraju od 2020.godine do danas.</p> <p>Izložba će biti otvorena za javnost do 5. maja 2024. u Muzeju Zepter, Knez Mihailova 42, od utorka do petka od 12 do 20 časova, i subotom i nedeljom od 10 do 20 časova. </p> <p>Zdravko Joksimović je jedan od eminetnih savremenih vajara, profesor na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu čije se skulpture nalaze u brojnim javnim i privatnim kolekcijama, kao i u javnom prostoru u zemlji i inostranstvu. Učestvovao je na više međunarodnih simpozijuma i dobitnik je više nagrada iz oblasti likovne umetnosti.</p> Vodič kroz pariska stecišta u srcu Beograda 2024-02-14T17:55:12+00:00 2024-02-14T17:55:12+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14562 Title: Vodič kroz pariska stecišta u srcu Beograda<br />Venue: Instiut Servantes / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 18. april 2024</span><br />Opis: <p>Nakon što su odabrane fotografije koje će činiti postavku, Pužadova dugogodišnja saradnica Monse Ordonjes izabrala je 25 pesnika i pesnikinja sa španskog govornog područja. Svakom od njih namenski je dodelila po jednu fotografiju, da bi inspirisani njom napisali po jednu pesmu.<br /><br />Ti stihovi, zajedno sa prevodom na srpski, predstavljaju dodatno čitanje ove izložbe.<br /><br />Kako je publici na otvaranju izložbe kazala Ordonjes, izložene pesme utiču na to da „Pužadovo delo raste, proširuje se i od celine čini iskustvo koje je teško zaboraviti, eksploziju emocija i talenta koji se ceni i slavi“.<br /><br />Stručna vođenja kroz nesvakidašnju postavku biće organizovana 17. februara, 9. i 23. marta, kao i 13. aprila. Sva vođenja održavaju se na srpskom, po potrebi i na španskom jeziku. Počinju u 12 časova, a ulaz je slobodan.<br /><br />Izložba „Slika i reč. Pariska stecišta“ biće otvorena u galeriji Instituta Servantes do 18. aprila.</p> Title: Vodič kroz pariska stecišta u srcu Beograda<br />Venue: Instiut Servantes / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 8. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 18. april 2024</span><br />Opis: <p>Nakon što su odabrane fotografije koje će činiti postavku, Pužadova dugogodišnja saradnica Monse Ordonjes izabrala je 25 pesnika i pesnikinja sa španskog govornog područja. Svakom od njih namenski je dodelila po jednu fotografiju, da bi inspirisani njom napisali po jednu pesmu.<br /><br />Ti stihovi, zajedno sa prevodom na srpski, predstavljaju dodatno čitanje ove izložbe.<br /><br />Kako je publici na otvaranju izložbe kazala Ordonjes, izložene pesme utiču na to da „Pužadovo delo raste, proširuje se i od celine čini iskustvo koje je teško zaboraviti, eksploziju emocija i talenta koji se ceni i slavi“.<br /><br />Stručna vođenja kroz nesvakidašnju postavku biće organizovana 17. februara, 9. i 23. marta, kao i 13. aprila. Sva vođenja održavaju se na srpskom, po potrebi i na španskom jeziku. Počinju u 12 časova, a ulaz je slobodan.<br /><br />Izložba „Slika i reč. Pariska stecišta“ biće otvorena u galeriji Instituta Servantes do 18. aprila.</p> IZLOŽBA NADEŽDA – SAVREMENICI – SLEDBENICI 2024-02-12T17:28:55+00:00 2024-02-12T17:28:55+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14552 Title: IZLOŽBA NADEŽDA – SAVREMENICI – SLEDBENICI<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">uto, 13. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 14. april 2024</span><br />Opis: <p>Pred savremenom umetnošću je puno izazova, novih kretanja i inovacija, ali će mesto Nadeždinog slikarstva u stvaranju srpske moderne ostati nesporno. U svakom od izloženih dela naslućuju se i očitavaju promene i oslobađanje od konvencionalnih stega i tradicionalističkog pristupa, analizirajući umetničku i društvenu misiju Nadežde Petrović, vodeći do rešenja koja danas čine savremenu umetničku praksu.</p> <p>Izložba ,,Nadežda – Savremenici – Sledbenici“ je pokušaj sagledavanja uticaja Nadežde Petrović na srpsku umetnost i umetnike kao ogled na primerima dela iz zbirki Umetničke galerije „Nadežda Petrović”.<br />Pored Nadeždinih slika, izložba sadrži dela još 52 autora sa po jednom slikom koje jasno ukazuju na njen uticaj u sveukupnom likovnom razvoju naših krajeva.</p> <p>Neki od autora čija će dela posetioci imati prilike da vide tokom trajanja izložbe su: Sava Šumanović, Petar Lubarda, Ivan Tabaković, Beta Vukanović, Stojan Ćelić, Milovan Destil Marković, Božidar Plazinić i mnogi drugi.<br />Tokom trajanja izložbe, u memorijalnoj sobi galerije, po prvi put u Srbiji će biti predstavljeno delo Nadežde Petrović, slika sa vedutom “Venecija”, dimenzija 70 cm x 50 cm. Slika je rađena tehnikom ulja na platnu, na kojoj preovlađuju smeđi tonovi, sfumato atmosfera, uzdržaniji i umireniji gest. ”Venecija “, jedno je od retkih dela iz njene impresionističke faze uvrštena je od strane Narodnog muzeja Srbije kao kulturno dobro-muzejski predmet, a nastala je 1907. godine tokom Nadeždinog studijskog boravka u Italiji.</p> <p>Izložba će biti otvorena do 14. aprila 2024. a tokom trajanja će imati nekoliko otvorenih vođenja kroz postavku.</p> <p>Radno vreme:<br />Utorak – petak: 10 do 20 časova<br />Subota i nedelja: od 10 do 14 časova</p> Title: IZLOŽBA NADEŽDA – SAVREMENICI – SLEDBENICI<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">uto, 13. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">ned, 14. april 2024</span><br />Opis: <p>Pred savremenom umetnošću je puno izazova, novih kretanja i inovacija, ali će mesto Nadeždinog slikarstva u stvaranju srpske moderne ostati nesporno. U svakom od izloženih dela naslućuju se i očitavaju promene i oslobađanje od konvencionalnih stega i tradicionalističkog pristupa, analizirajući umetničku i društvenu misiju Nadežde Petrović, vodeći do rešenja koja danas čine savremenu umetničku praksu.</p> <p>Izložba ,,Nadežda – Savremenici – Sledbenici“ je pokušaj sagledavanja uticaja Nadežde Petrović na srpsku umetnost i umetnike kao ogled na primerima dela iz zbirki Umetničke galerije „Nadežda Petrović”.<br />Pored Nadeždinih slika, izložba sadrži dela još 52 autora sa po jednom slikom koje jasno ukazuju na njen uticaj u sveukupnom likovnom razvoju naših krajeva.</p> <p>Neki od autora čija će dela posetioci imati prilike da vide tokom trajanja izložbe su: Sava Šumanović, Petar Lubarda, Ivan Tabaković, Beta Vukanović, Stojan Ćelić, Milovan Destil Marković, Božidar Plazinić i mnogi drugi.<br />Tokom trajanja izložbe, u memorijalnoj sobi galerije, po prvi put u Srbiji će biti predstavljeno delo Nadežde Petrović, slika sa vedutom “Venecija”, dimenzija 70 cm x 50 cm. Slika je rađena tehnikom ulja na platnu, na kojoj preovlađuju smeđi tonovi, sfumato atmosfera, uzdržaniji i umireniji gest. ”Venecija “, jedno je od retkih dela iz njene impresionističke faze uvrštena je od strane Narodnog muzeja Srbije kao kulturno dobro-muzejski predmet, a nastala je 1907. godine tokom Nadeždinog studijskog boravka u Italiji.</p> <p>Izložba će biti otvorena do 14. aprila 2024. a tokom trajanja će imati nekoliko otvorenih vođenja kroz postavku.</p> <p>Radno vreme:<br />Utorak – petak: 10 do 20 časova<br />Subota i nedelja: od 10 do 14 časova</p> IZLOŽBA O ĆIRILICI NA SAVA PROMENADI 2024-02-14T17:52:19+00:00 2024-02-14T17:52:19+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14561 Title: IZLOŽBA O ĆIRILICI NA SAVA PROMENADI<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 14. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 14. mart 2024</span><br />Opis: <p>Pored slova na postamentima, u čast ćirilice biće emitovana i specijalna projekcija na Kuli Beograd, novom simbolu grada. Izložba na Sava Promenadi trajaće mesec dana, do 14. marta 2024. godine.<br /><br /></p> Title: IZLOŽBA O ĆIRILICI NA SAVA PROMENADI<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 14. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">čet, 14. mart 2024</span><br />Opis: <p>Pored slova na postamentima, u čast ćirilice biće emitovana i specijalna projekcija na Kuli Beograd, novom simbolu grada. Izložba na Sava Promenadi trajaće mesec dana, do 14. marta 2024. godine.<br /><br /></p> Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot 2024-02-14T17:47:51+00:00 2024-02-14T17:47:51+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14559 Title: Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 29. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 27. april 2024</span><br />Opis: <p>Holandski fotograf, Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina. <br /> <br />Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).<br /> <br />Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.<br /> <br />Izložba će biti otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.</p> <p>foto Goranka Matić</p> Title: Dots Galerija - Goranka Matić i Hajsbert Hanekrot<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 29. februar 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 27. april 2024</span><br />Opis: <p>Holandski fotograf, Hajsbert Hanekrot je, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina, bio sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti, i to ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom magazinu „Oor“ započeo svoju karijeru. Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde, od Abbe do Frenka Zape, odnosno neke od najznačajnijih imena internacionalne rok scene sedamdesetih godina. <br /> <br />Jedna od naših najpoznatijih fotografkinja, Goranka Matić je objavljivala svoje fotografije u gotovo svim novinama i časopisima bivše Jugoslavije (Duga, Politika, Omladinske novine, Beorama, Ritam, Liberation, Polet, (New)Moment, Delo,…) Tokom osamdesetih godina, njen najznačajniji rad je bio baš u oblasti rok fotografije, naročito u okviru scene Novog talasa. Ona je takođe autor nekih od kultnih omota ploča vodećih muzičara tog perioda (ldoli, U škripcu, Bajaga i instruktori, Đorđe Balašević i dr).<br /> <br />Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, autorka teksta u katalogu je Snežana Golubović, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić.<br /> <br />Izložba će biti otvorena za posetioce do 27. aprila 2024. godine.</p> <p>foto Goranka Matić</p> IRWIN & NSK State - It's a Beautiful Country 2024-02-26T16:32:39+00:00 2024-02-26T16:32:39+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14575 Title: IRWIN & NSK State - It's a Beautiful Country<br />Venue: Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić" / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 7. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 20. april 2024</span><br />Opis: <p>„NSK State – It's a Beautiful Country” članovima ULUS-a i široj publici u Srbiji pruža uvid u izbor IRWIN-ovih dela povezanih sa jednim od njihovih najznačajnijih radova u nastajanju – „NSK State in Time”. Izbor radova se oslanja na nedavno održanu retrospektivnu izložbu „Was ist Kunst IRWIN?”, prikazanu u HMKV u Dortmundu, Nemačka. Retrospektiva se sastojala od dva velika izložbena poglavlja, od kojih se prvo bavilo „crnim humorom” a drugo – pitanjima države i načinom na koji IRWIN komentariše aktuelne teme. Izložba „NSK State – It's a Beautiful Country” donosi izbor radova iz drugoga poglavlja. Program obuhvata stručno vođenje u saradnji sa članovima kolektiva, problematizaciju umetničkih kolektiva i udruživanja umetnika, te umetničkog nasleđa Jugoslavije, avangarde i neoavangarde na našim prostorima.<br /><br />Kako pišu kustosi dortmundske izložbe Inke Arns i Thibaut de Ruyter, od 1983. godine pa sve do danas IRWIN se bavi nasleđem istorije umetnosti Istočne Evrope, a posebno ambivalencijama nasleđa istorijskih avangardi i njenih totalitarnih naslednika – drugim rečima, dijalektikom avangarde i totalitarizama. Od devedesetih godina dvadesetog veka, grupa se koncentrisala na kritičko, ikonoklastično preispitivanje istorije umetnosti „zapadnog modernizma”, kojem su njeni članovi razigrano i zagonetno suprotstavili „retroavangardu“ „istočnog modernizma”, kažu kustosi. Tokom dvehiljaditih, njihova „NSK State in Time” postaje relevantna država bez teritorije, koja ipak izdaje pasoše kao „potvrdu vremenskog prostora”.<br /><br />„NSK State in Time” je zapravo osnovana početkom devedesetih godina dvadesetog veka. Do danas se veliki broj ljudi prijavio i dobio pasoše NSK, postajući državljanima NSK State. Može se videti i čuti kako su se u Sarajevu, od vremena kada je grad bio pod opsadom, promenili pogledi na pasoš NSK State. Može se saznati kako taj pasoš razumeju Tajvanci, ali i kako ovaj simbolični predmet u Africi funkcioniše kao dokument, pošto je petnaest godina cirkulisao na umetničkom tržištu Zapada, gde se uglavnom priznaje kao umetnički objekat, uprkos svojoj ambivalentnost ili upravo zbog nje. Ukratko, može se ispratiti kako se reč pretvorila u telo.<br /><br />Prema Inke Arns, serija plakata „It's a Beautiful Country” na prvi pogled je spektakularna reklamna kampanja koja promoviše turističke atrakcije NSK State in Time. Motivi korišćeni u seriji postera su pravi redimejdi: većina motiva potiče iz poslednje velike jugoslovenske turističke reklamne kampanje, čiji je cilj bio da simbolizuje neku vrstu „jedinstva u različitosti” osamdesetih godina dvadesetog veka. Plakati su predstavljali turističke znamenitosti jugoslovenskih republika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija). U IRWIN-ovoj seriji postera umesto originalne reči „Jugoslavija“ stoji „NSK State“, dok naslov „To je prelepa zemlja“ predstavlja citat iz diskusije o „NSK State in Time“ održane u CCA u Lagosu, Nigerija, u julu 2010. godine (videti: Inke Arns, „Nigerijska veza”, 2012). Naslov je istovremeno i referenca na istoimeni rad, koji je zamislio NSK State Lipsk a kustosirala Jennifer Hoffert-Karas (2011–2014).<br /><br />„NSK Garda" je projekat u kojem IRWIN sarađuje sa raznim vojskama u istoimenim akcijama. Tokom njih vojnici sa Maljevičevim krstom na rukavima podižu i čuvaju zastavu „NSK State in Time". U tom smislu, ovo zapravo nije performans, već posebna vrsta „žive slike" prave vojske koja nosi Maljevičev krst. Umetničko društvo i vojna jedinica predstavljaju društvene strukture koje su jedna drugoj obično potpuno suprotne i veoma retko se mešaju. Svojom akcijom IRWIN organizuje njihov susret. Kao umetnički projekat NSK država je u stvari u parazitskom odnosu sa drugim državama i to je vidljivo na ovom primeru. IRWIN je do sada uspeo da realizuje „NSK Gardu" u Tirani, Zagrebu, Pragu, Rimu, Gracu, na Cetinju i u Prištini, Kjotu i Biškeku.<br /><br />Izložbu i prateći program realizuje radna grupa ULUS-a, a podršku su pružili Ministarstvo kulture Republike Srbije i Ministarstvo kulture Republike Slovenije.<br /><br />Grupu IRWIN čini pet umetnika: Dušan Mandić (Ljubljana, 1954), Miran Mohar (Novo Mesto, 1958), Andrej Savski (Ljubljana, 1961), Roman Uranjek (Trbovlje, 1961-2022) i Borut Vogelnik (Kranj, 1959). Grupa je osnovana 1983. godine u Ljubljani, a IRWIN je takođe bio suosnivač organizacije NSK (Neue Slowenische Kunst) i NSK Države u vremenu.<br /><br />Prateći program: subota, 9. mart u 14 časova – vođenje kroz izložbu i razgovor sa članovima IRWIN-a. Razgovor vodi Bojana Matejić.</p> <p>Izložba traje do 20. aprila 2024. godine.<br /><br />Fotografije: <br />IRWIN, "Zlatni osmeh", 2003, fotografija, autor: Tomaž Gregorič<br />NSK, NSK Pasoš, 1993.</p> Title: IRWIN & NSK State - It's a Beautiful Country<br />Venue: Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić" / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">čet, 7. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">sub, 20. april 2024</span><br />Opis: <p>„NSK State – It's a Beautiful Country” članovima ULUS-a i široj publici u Srbiji pruža uvid u izbor IRWIN-ovih dela povezanih sa jednim od njihovih najznačajnijih radova u nastajanju – „NSK State in Time”. Izbor radova se oslanja na nedavno održanu retrospektivnu izložbu „Was ist Kunst IRWIN?”, prikazanu u HMKV u Dortmundu, Nemačka. Retrospektiva se sastojala od dva velika izložbena poglavlja, od kojih se prvo bavilo „crnim humorom” a drugo – pitanjima države i načinom na koji IRWIN komentariše aktuelne teme. Izložba „NSK State – It's a Beautiful Country” donosi izbor radova iz drugoga poglavlja. Program obuhvata stručno vođenje u saradnji sa članovima kolektiva, problematizaciju umetničkih kolektiva i udruživanja umetnika, te umetničkog nasleđa Jugoslavije, avangarde i neoavangarde na našim prostorima.<br /><br />Kako pišu kustosi dortmundske izložbe Inke Arns i Thibaut de Ruyter, od 1983. godine pa sve do danas IRWIN se bavi nasleđem istorije umetnosti Istočne Evrope, a posebno ambivalencijama nasleđa istorijskih avangardi i njenih totalitarnih naslednika – drugim rečima, dijalektikom avangarde i totalitarizama. Od devedesetih godina dvadesetog veka, grupa se koncentrisala na kritičko, ikonoklastično preispitivanje istorije umetnosti „zapadnog modernizma”, kojem su njeni članovi razigrano i zagonetno suprotstavili „retroavangardu“ „istočnog modernizma”, kažu kustosi. Tokom dvehiljaditih, njihova „NSK State in Time” postaje relevantna država bez teritorije, koja ipak izdaje pasoše kao „potvrdu vremenskog prostora”.<br /><br />„NSK State in Time” je zapravo osnovana početkom devedesetih godina dvadesetog veka. Do danas se veliki broj ljudi prijavio i dobio pasoše NSK, postajući državljanima NSK State. Može se videti i čuti kako su se u Sarajevu, od vremena kada je grad bio pod opsadom, promenili pogledi na pasoš NSK State. Može se saznati kako taj pasoš razumeju Tajvanci, ali i kako ovaj simbolični predmet u Africi funkcioniše kao dokument, pošto je petnaest godina cirkulisao na umetničkom tržištu Zapada, gde se uglavnom priznaje kao umetnički objekat, uprkos svojoj ambivalentnost ili upravo zbog nje. Ukratko, može se ispratiti kako se reč pretvorila u telo.<br /><br />Prema Inke Arns, serija plakata „It's a Beautiful Country” na prvi pogled je spektakularna reklamna kampanja koja promoviše turističke atrakcije NSK State in Time. Motivi korišćeni u seriji postera su pravi redimejdi: većina motiva potiče iz poslednje velike jugoslovenske turističke reklamne kampanje, čiji je cilj bio da simbolizuje neku vrstu „jedinstva u različitosti” osamdesetih godina dvadesetog veka. Plakati su predstavljali turističke znamenitosti jugoslovenskih republika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija). U IRWIN-ovoj seriji postera umesto originalne reči „Jugoslavija“ stoji „NSK State“, dok naslov „To je prelepa zemlja“ predstavlja citat iz diskusije o „NSK State in Time“ održane u CCA u Lagosu, Nigerija, u julu 2010. godine (videti: Inke Arns, „Nigerijska veza”, 2012). Naslov je istovremeno i referenca na istoimeni rad, koji je zamislio NSK State Lipsk a kustosirala Jennifer Hoffert-Karas (2011–2014).<br /><br />„NSK Garda" je projekat u kojem IRWIN sarađuje sa raznim vojskama u istoimenim akcijama. Tokom njih vojnici sa Maljevičevim krstom na rukavima podižu i čuvaju zastavu „NSK State in Time". U tom smislu, ovo zapravo nije performans, već posebna vrsta „žive slike" prave vojske koja nosi Maljevičev krst. Umetničko društvo i vojna jedinica predstavljaju društvene strukture koje su jedna drugoj obično potpuno suprotne i veoma retko se mešaju. Svojom akcijom IRWIN organizuje njihov susret. Kao umetnički projekat NSK država je u stvari u parazitskom odnosu sa drugim državama i to je vidljivo na ovom primeru. IRWIN je do sada uspeo da realizuje „NSK Gardu" u Tirani, Zagrebu, Pragu, Rimu, Gracu, na Cetinju i u Prištini, Kjotu i Biškeku.<br /><br />Izložbu i prateći program realizuje radna grupa ULUS-a, a podršku su pružili Ministarstvo kulture Republike Srbije i Ministarstvo kulture Republike Slovenije.<br /><br />Grupu IRWIN čini pet umetnika: Dušan Mandić (Ljubljana, 1954), Miran Mohar (Novo Mesto, 1958), Andrej Savski (Ljubljana, 1961), Roman Uranjek (Trbovlje, 1961-2022) i Borut Vogelnik (Kranj, 1959). Grupa je osnovana 1983. godine u Ljubljani, a IRWIN je takođe bio suosnivač organizacije NSK (Neue Slowenische Kunst) i NSK Države u vremenu.<br /><br />Prateći program: subota, 9. mart u 14 časova – vođenje kroz izložbu i razgovor sa članovima IRWIN-a. Razgovor vodi Bojana Matejić.</p> <p>Izložba traje do 20. aprila 2024. godine.<br /><br />Fotografije: <br />IRWIN, "Zlatni osmeh", 2003, fotografija, autor: Tomaž Gregorič<br />NSK, NSK Pasoš, 1993.</p> Izložba "Strukture za mir" 2024-03-08T10:59:46+00:00 2024-03-08T10:59:46+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14596 Title: Izložba "Strukture za mir"<br />Venue: Italijanski institut za kulturu / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">pet, 8. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">uto, 19. mart 2024</span><br />Opis: <p>Mreža promoviše ovu izložbu prema ideji, projektu i naučnoj koordinaciji Patricije Nardi, zajedno sa Centralnim institutom za nematerijalno nasleđe Ministarstva kulture Republike Italije. Izložba se održava u glavnom gradu Srbije u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i kroz slike, zvukove, boje i sugestivnost dočarava četiri praznika koji se svrstavaju u najstarije proslave mediteranske tradicije: Prenošenje strukture Svete Roze u Viterbu, Varija u Palmiju, Silazak svećnjaka u Sasariju i Festival ljiljana u Noli.<br /><br />Povodom obeležavanja desetogodišnjice od Uneskovog priznanja, Mreža ističe izrazito akutelne teme od posebnog značaja: mir, koji je među ciljevima Uneskove Srednjoročne strategije za period 2022-2029. u jednom posebno teškom trenutku, i povodom Osmog marta – Međunarodnog dana žena, jednakost polova kao zajednički cilj podizanja svesti o pravima, dobrobiti i bezbednosti žena širom sveta.<br /><br />Reč je o postavci vizuelne savremene umetnosti koja putem filmova „Un patrimonio sulle spalle“ („Nasleđe na ramenima“) i „Il nostro tempo infinito sospeso“ („Naše beskonačno i neizvesno vreme“), režisera i etnomuzikologa Frančeska de Melisa, govori o tradiciji i emocijama u jednom vizuelnom delu u stalnom dijalogu sa „materijalnošću“ proslava, preko raskošnih kostima zajednica i preko jedne od glava-skulptura projekta „Simulacrum“ Đuzepea Fate, savremenog umetnika vizionara koji je za ovu izložbu realizovao „Announcement of Peace“ („Najava mira“).<br /><br />Biće organizovan i razgovor sa prof. Đorđom Andrijanom sa Univerziteta „Venice International University“ (VIU), na temu kulturne diplomatije, sa ciljem stvaranja mreže razmene i popularizacije kako Uneskove baštine, tako i Uneskove Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa iz 2003. godine, koja se primenjuje već dvadeset godina.<br /><br />Ovaj događaj će se održati u petak, 8. marta u 18.00 časova u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu. Izložba se može posetiti do 19. marta, od ponedeljka do četvrtka od 10.00 do 18.00 i petkom od 10.00 do 15.00 časova.<br /><br /> </p> Title: Izložba "Strukture za mir"<br />Venue: Italijanski institut za kulturu / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">pet, 8. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">uto, 19. mart 2024</span><br />Opis: <p>Mreža promoviše ovu izložbu prema ideji, projektu i naučnoj koordinaciji Patricije Nardi, zajedno sa Centralnim institutom za nematerijalno nasleđe Ministarstva kulture Republike Italije. Izložba se održava u glavnom gradu Srbije u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu i kroz slike, zvukove, boje i sugestivnost dočarava četiri praznika koji se svrstavaju u najstarije proslave mediteranske tradicije: Prenošenje strukture Svete Roze u Viterbu, Varija u Palmiju, Silazak svećnjaka u Sasariju i Festival ljiljana u Noli.<br /><br />Povodom obeležavanja desetogodišnjice od Uneskovog priznanja, Mreža ističe izrazito akutelne teme od posebnog značaja: mir, koji je među ciljevima Uneskove Srednjoročne strategije za period 2022-2029. u jednom posebno teškom trenutku, i povodom Osmog marta – Međunarodnog dana žena, jednakost polova kao zajednički cilj podizanja svesti o pravima, dobrobiti i bezbednosti žena širom sveta.<br /><br />Reč je o postavci vizuelne savremene umetnosti koja putem filmova „Un patrimonio sulle spalle“ („Nasleđe na ramenima“) i „Il nostro tempo infinito sospeso“ („Naše beskonačno i neizvesno vreme“), režisera i etnomuzikologa Frančeska de Melisa, govori o tradiciji i emocijama u jednom vizuelnom delu u stalnom dijalogu sa „materijalnošću“ proslava, preko raskošnih kostima zajednica i preko jedne od glava-skulptura projekta „Simulacrum“ Đuzepea Fate, savremenog umetnika vizionara koji je za ovu izložbu realizovao „Announcement of Peace“ („Najava mira“).<br /><br />Biće organizovan i razgovor sa prof. Đorđom Andrijanom sa Univerziteta „Venice International University“ (VIU), na temu kulturne diplomatije, sa ciljem stvaranja mreže razmene i popularizacije kako Uneskove baštine, tako i Uneskove Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa iz 2003. godine, koja se primenjuje već dvadeset godina.<br /><br />Ovaj događaj će se održati u petak, 8. marta u 18.00 časova u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu. Izložba se može posetiti do 19. marta, od ponedeljka do četvrtka od 10.00 do 18.00 i petkom od 10.00 do 15.00 časova.<br /><br /> </p> Izložba “Brutalna nežnost” Kejti Voznicki i Edite Kadirić 2024-03-05T16:04:26+00:00 2024-03-05T16:04:26+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14592 Title: Izložba “Brutalna nežnost” Kejti Voznicki i Edite Kadirić<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 13. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">pon, 25. mart 2024</span><br />Opis: <p>Edita Kadirić kroz svedeni crtež predstavlja večitu liminalnost ženskog iskustva. Svet nežne i nemilosrdne mladosti, devojčica u periodu transformacije u ženu, posle čega ništa više neće biti isto. Taj bolni ritual prelaza je prikazan kroz neobične i uznemirujuće spojeve ljudskog i životinjskog tela, ili kroz komunikaciju  srna, zečeva, majmuna, sa devojčicama; životinje kao da još žele da zadrže devojčice u svetu detinjstva gde je ova nadrealna komunikacija moguća, gde je sve moguće, pre nego što stupe u svet ozbiljnih međuljudskih odnosa, racionalnosti i za njih predodređenih uloga. </p> <p>U Editinom izrazu vidimo siguran, lak, školovan potez kojim suvereno vlada, ali taj crtež nije tu samo da bismo se divili jasnoći i lepoti izvedbe. On je redovno zamrljan, istačkan, isprljan, upravo brutalan u iskrenosti stanja koje želi da predstavi. Kontrastiranjem nežnih perli i bodljikavih ogrlica, mrlja koje podsećaju na krv i svečano zlatne boje vizantijskih fresaka i ikona, aseksualnosti i putenosti, onostranog i ljudskog, Kadirić gradi atmosferu napete neprijatnosti, ali i neke svečane tuge koja, čini se, oduvek prati žene na njihovom životnom putu. <br />Kejti Voznicki stvara eruptivno. Njen potez je neprečišćen i nepredvidiv, nepoznato je gde će je odvesti ruka i šta će se sve na crtežu vremenom ukazati. Stanje svojevrsnog transa i automatizma vode je u predele podsvesti iz kojih se rađaju različite forme. Nekad su to apstraktni razliveni predeli u kojima se povremeno razaznaju lica, životinje, predmeti. Nekad su to groteskne ljudske prilike u svakodnevnoj interakciji, deformisane poput likova strip autora Roberta Kramba, koje vode apsurdne i komične dijaloge ili monologe. Prepliću se i smenjuju duboko lična unutrašnja stanja, ali i oštar društveni komentar koji se ogleda i u tongue–in-cheek nazivima samih dela. </p> <p>Pored crteža, Voznicki stvara i halucinantne tapiserije/krpare, koje će na izložbi poslužiti i kao prolaz iz jednog u drugi svet, kapiju kroz koju se svetovi umetnica Kadirić i Voznicki prepliću. Na izložbi će moći da se čuje (i vidi) i muzika koju Voznicki stvara već dugi niz godina kroz autorske projekte Amanita Dodola i KopyKat, kroz koje iskazuje širinu sopstvenih interesovanja i vezu sa beogradskim muzičkim andergraundom.</p> <p>Psihodelične vizije Kejti Voznicki i taktilna krhkost Edite Kadirić, i pored svih razlika u postupku, tehnici, motivu, nose zajedničku snagu beskompromisnog ogoljavanja. Bez namere da ulepšaju sopstvena unutrašnja previranja i razmišljanja, one nam pokazuju bolna mesta: lična, ženska, društvena, mesta nelagode i neprilagođenosti. Život je bolan i brutalan u sudaru sa našim duhom i našim telom. Nežnost je potreba da se to iskustvo podeli sa drugima - da se izraze osećanja sopstvene usamljenosti i izgubljenosti, ali i da se ista ta osećanja nekog nama nepoznatog pojedinca umanje kroz spoznaju da postoji i drugi koji primećuje, oseća i prolazi kroz ista stanja. </p> <p>Posete je potrebno najaviti dan ranije putem e-mail adrese info@mnmu.rs. Salon je otvoren svakog radnog dana od 10 do 17 časova, i subotom od 12 do 18h. </p> <p>Izložba će biti otvorena za posetioce do 25. maja 2024. godine. <br /><br />Foto promo<br /> </p> Title: Izložba “Brutalna nežnost” Kejti Voznicki i Edite Kadirić<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 13. mart 2024</span> - <span class="jem_date-1">pon, 25. mart 2024</span><br />Opis: <p>Edita Kadirić kroz svedeni crtež predstavlja večitu liminalnost ženskog iskustva. Svet nežne i nemilosrdne mladosti, devojčica u periodu transformacije u ženu, posle čega ništa više neće biti isto. Taj bolni ritual prelaza je prikazan kroz neobične i uznemirujuće spojeve ljudskog i životinjskog tela, ili kroz komunikaciju  srna, zečeva, majmuna, sa devojčicama; životinje kao da još žele da zadrže devojčice u svetu detinjstva gde je ova nadrealna komunikacija moguća, gde je sve moguće, pre nego što stupe u svet ozbiljnih međuljudskih odnosa, racionalnosti i za njih predodređenih uloga. </p> <p>U Editinom izrazu vidimo siguran, lak, školovan potez kojim suvereno vlada, ali taj crtež nije tu samo da bismo se divili jasnoći i lepoti izvedbe. On je redovno zamrljan, istačkan, isprljan, upravo brutalan u iskrenosti stanja koje želi da predstavi. Kontrastiranjem nežnih perli i bodljikavih ogrlica, mrlja koje podsećaju na krv i svečano zlatne boje vizantijskih fresaka i ikona, aseksualnosti i putenosti, onostranog i ljudskog, Kadirić gradi atmosferu napete neprijatnosti, ali i neke svečane tuge koja, čini se, oduvek prati žene na njihovom životnom putu. <br />Kejti Voznicki stvara eruptivno. Njen potez je neprečišćen i nepredvidiv, nepoznato je gde će je odvesti ruka i šta će se sve na crtežu vremenom ukazati. Stanje svojevrsnog transa i automatizma vode je u predele podsvesti iz kojih se rađaju različite forme. Nekad su to apstraktni razliveni predeli u kojima se povremeno razaznaju lica, životinje, predmeti. Nekad su to groteskne ljudske prilike u svakodnevnoj interakciji, deformisane poput likova strip autora Roberta Kramba, koje vode apsurdne i komične dijaloge ili monologe. Prepliću se i smenjuju duboko lična unutrašnja stanja, ali i oštar društveni komentar koji se ogleda i u tongue–in-cheek nazivima samih dela. </p> <p>Pored crteža, Voznicki stvara i halucinantne tapiserije/krpare, koje će na izložbi poslužiti i kao prolaz iz jednog u drugi svet, kapiju kroz koju se svetovi umetnica Kadirić i Voznicki prepliću. Na izložbi će moći da se čuje (i vidi) i muzika koju Voznicki stvara već dugi niz godina kroz autorske projekte Amanita Dodola i KopyKat, kroz koje iskazuje širinu sopstvenih interesovanja i vezu sa beogradskim muzičkim andergraundom.</p> <p>Psihodelične vizije Kejti Voznicki i taktilna krhkost Edite Kadirić, i pored svih razlika u postupku, tehnici, motivu, nose zajedničku snagu beskompromisnog ogoljavanja. Bez namere da ulepšaju sopstvena unutrašnja previranja i razmišljanja, one nam pokazuju bolna mesta: lična, ženska, društvena, mesta nelagode i neprilagođenosti. Život je bolan i brutalan u sudaru sa našim duhom i našim telom. Nežnost je potreba da se to iskustvo podeli sa drugima - da se izraze osećanja sopstvene usamljenosti i izgubljenosti, ali i da se ista ta osećanja nekog nama nepoznatog pojedinca umanje kroz spoznaju da postoji i drugi koji primećuje, oseća i prolazi kroz ista stanja. </p> <p>Posete je potrebno najaviti dan ranije putem e-mail adrese info@mnmu.rs. Salon je otvoren svakog radnog dana od 10 do 17 časova, i subotom od 12 do 18h. </p> <p>Izložba će biti otvorena za posetioce do 25. maja 2024. godine. <br /><br />Foto promo<br /> </p> Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu 2024-03-05T16:53:52+00:00 2024-03-05T16:53:52+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14594 Title: Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">pet, 15. mart 2024</span>, <span class="jem_time-1">18:00 h</span><br />Opis: <p>Pristigli predlozi i neočekivani načini na koji se u umetničkim praksama promišlja Vitgenštajnova misao o jeziku u savremenom kontekstu nesumnjivo su pokazali novu aktuelnost njegovih filozofskih teza, pozivajući da se suočimo sa onim što znamo ili verujemo da razumemo. Na izložbi će biti predstavljeni radovi u širokom spektru stvaralačkih izraza od minimalističkih intervencija u jeziku, video instalacija, elektro-akustičkih eksperimenta, skulptura, kolaža do digitalnih aplikacija, vizuelne poezije, performativnih scenarija. U doba kada AI generiše svoj sistem saznanja putem kodova, gradeći tehnološke alternative čak i kreativnim procesima ljudskih bića, dela na izložbi pružaju uvid u međuprostore u kojima umetničko traganje još uvek zadržava primat. Jedan od ciljeva projekta je dalje povezivanje i osnaživanje saradnji između srpske i austrijske umetničke scene, oličene i kroz produkciju sasvim novog rada specijalno za ovu izložbu, upoznavanje različitih protagonista (institucije, pojedinci) aktivnih kroz praksu, istraživanja i teorijski rad u oblasti savremene umetnosti.<br /><br />Inicijator izložbe: Austrijski kulturni forum Beograd<br />Koncept i upravljanje projektom: Lichtfelder.org koordinatorka Milica Lapčević<br />Kustos i koordinator za MSUB: Miroslav Karić<br /><br />Umetnici: Ana Maria Lima Dimitrijević, Anita Witek, Arnold Reinthaler, Astrid Schwarz, Barbara Hoeller, Daniela Fulgosi, Dea Džanković, Doris Theres Hofer, Dragana Žarevac, Dunja Trutin, Gerda Lampalzer, Irena Simić, Jochen Höller, Isabella Kohlhuber, Lana Vasiljević, Michael Heindl, Ernst Miesgang, Miljana Niković, Žarko Aleksić, Danica Bićanić, Boris Burić, Goran Despotovski, Nikola Radosavljević, Roswitha Weingrill/Stevan Kojić, Werner Jauk/Laura Sophie Meyer, Daniel Rothbart, Sonja Meller, Stefan Winsperger, Vanja Novaković.<br /><br />Kustoskinje onlajn izložbe: Daniela Vageneder-Štelchamer, Aleksandra Lazar<br />Žiri onlajn izložbe: Doris Jauk-Hinc, Dr Nina Mihaljinac , Dr Aloizija Mozer, Jelena Glišić Matović<br />Zvanično osiguranje izložbe: Wiener Städtische osiguranje<br />Dizajn sajta Lichtfelder.org: Nikola Korać<br /><br /><br /><br /></p> Title: Kraj jezika - Još jednom o Vitgenštajnu<br />Venue: / <br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">pet, 15. mart 2024</span>, <span class="jem_time-1">18:00 h</span><br />Opis: <p>Pristigli predlozi i neočekivani načini na koji se u umetničkim praksama promišlja Vitgenštajnova misao o jeziku u savremenom kontekstu nesumnjivo su pokazali novu aktuelnost njegovih filozofskih teza, pozivajući da se suočimo sa onim što znamo ili verujemo da razumemo. Na izložbi će biti predstavljeni radovi u širokom spektru stvaralačkih izraza od minimalističkih intervencija u jeziku, video instalacija, elektro-akustičkih eksperimenta, skulptura, kolaža do digitalnih aplikacija, vizuelne poezije, performativnih scenarija. U doba kada AI generiše svoj sistem saznanja putem kodova, gradeći tehnološke alternative čak i kreativnim procesima ljudskih bića, dela na izložbi pružaju uvid u međuprostore u kojima umetničko traganje još uvek zadržava primat. Jedan od ciljeva projekta je dalje povezivanje i osnaživanje saradnji između srpske i austrijske umetničke scene, oličene i kroz produkciju sasvim novog rada specijalno za ovu izložbu, upoznavanje različitih protagonista (institucije, pojedinci) aktivnih kroz praksu, istraživanja i teorijski rad u oblasti savremene umetnosti.<br /><br />Inicijator izložbe: Austrijski kulturni forum Beograd<br />Koncept i upravljanje projektom: Lichtfelder.org koordinatorka Milica Lapčević<br />Kustos i koordinator za MSUB: Miroslav Karić<br /><br />Umetnici: Ana Maria Lima Dimitrijević, Anita Witek, Arnold Reinthaler, Astrid Schwarz, Barbara Hoeller, Daniela Fulgosi, Dea Džanković, Doris Theres Hofer, Dragana Žarevac, Dunja Trutin, Gerda Lampalzer, Irena Simić, Jochen Höller, Isabella Kohlhuber, Lana Vasiljević, Michael Heindl, Ernst Miesgang, Miljana Niković, Žarko Aleksić, Danica Bićanić, Boris Burić, Goran Despotovski, Nikola Radosavljević, Roswitha Weingrill/Stevan Kojić, Werner Jauk/Laura Sophie Meyer, Daniel Rothbart, Sonja Meller, Stefan Winsperger, Vanja Novaković.<br /><br />Kustoskinje onlajn izložbe: Daniela Vageneder-Štelchamer, Aleksandra Lazar<br />Žiri onlajn izložbe: Doris Jauk-Hinc, Dr Nina Mihaljinac , Dr Aloizija Mozer, Jelena Glišić Matović<br />Zvanično osiguranje izložbe: Wiener Städtische osiguranje<br />Dizajn sajta Lichtfelder.org: Nikola Korać<br /><br /><br /><br /></p> O PRIHVATANJU I NEPRIHVATANJU, Maja Rakočević Cvijanov 2024-03-18T16:36:00+00:00 2024-03-18T16:36:00+00:00 https://www.izlazak.com/kalendar/event/14613 Title: O PRIHVATANJU I NEPRIHVATANJU, Maja Rakočević Cvijanov<br />Venue: Galerija ULUS / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 20. mart 2024</span>, <span class="jem_time-1">19:00 h</span><br />Opis: <p>U tom čitanju, prihvatanje je ono što omogućava razvoj pojedinca i njegovu ulogu u društvu čini emancipatorskom. U pogledu ličnog razvoja, prihvatanje dolazi nakon procesa spoznaje i razumevanja istine.<br /><br />Ukrštanje umetničkog rada i prihvatanja Maja Rakočević Cvijanov sprovodi koristeći svoje ustaljene strategije naracije o ličnom kako bi ukazala na opšte, polazeći često od sopstvenog života i svojih brojnih životnih uloga.<br /><br />…Autorka sagledava sve svoje pozicije – žene, mame, ćerke, prijateljice, supruge, zaposlene, domaćice – u pokušaju da shvati kako se sve one odražavaju na njeno autentično biće, ali i kako se sve one odnose prema društvenim uzusima.“<br /><br />Izložba je svojevrsna retrospekcija na temu prihvatanja i neprihvatanja. Ovaj motiv je veoma prisutan u mojim radovima od ranog početka do sadašnjih dana. Izložbom su prikazane serije radova koje su nastajale u različitim tehnikama – od crteža, skulpture i grafike do videa, printa, objekta i instalacije.</p> <p>Radovi Sa šminkom ili bez, Delovi tela i Peglanje govore o prihvatljivom izgledu i ponašanju koje okolina očekuje od nas.</p> <p>U radovima Zadnji podoj, Bezvremena boginja, Kraj reprodukcije i Ekstaza prikazuje se samoafirmacija i motivacija u cilju svesnog prihvatanja društvenih i rodnih uloga, godina i biološke prolaznosti na način koji nam suštinski odgovara, bez obzira na očekivane norme.</p> <p>Naposletku, izloženi su radovi koji počivaju na neprihvatanju određenih odnosa i dodeljenih pozicija u društvu, što se vidi u radu Kancelarijski radnici, Ti si me čekala i Paviljon je naš.</p> <p>Neprihvatanje je put koji vodi prihvatanju. Nalazeći se u situacijma neprihvatanja preduzimamo određene akcije kojima rešavamo konflikte. Kroz aktivnost menajmo položaj da bi ga mogli prihvatiti i prevazići. Zato je prihvatanje najmoćniji alat za postizanje unutrašnjeg mira i razvoja. U tom smislu verujem da ova izložba za sve znači nešto lično, a poznato – nešto što može pomoći na putu prepoznavanja, nalaženja odgovora i svesnijeg pogleda na svet.<br /><br />-</p> <p>Maja Rakočević Cvijanov (1975, Bijelo Polje, Crna Gora, Jugoslavija) Živi i radi u Subotici. Završila je VŠLPU Beograd 1996. godine. Diplomirala je i magistrirala vajarstvo na FLU Beograd 2004. godine. Doktorirala je 2023. godine, takođe na FLU Beograd. Zaposlena je u MZZSK Subotica. Predaje vajanje u srednjoj Politehničkoj školi u Subotici. Članica je ULUS-a od 2002. godine. Samostalno je izlagala u galerijama i muzejima u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Mađarskoj. Od 2000. godine je učestvovala na brojnim grupnim izložbama, radionicama, sajmovima, simpozijumima u zemlji i inostranstvu (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Češka, Finska, Danska, Nemačka, Švajcarska, Italija, Austrija, Rumunija, Mađarska, Francuska, SAD). Više puta je nagrađivana. Radovi joj se nalaze u muzejskim i galerijskim fondovima u Srbiji, Austriji, Italiji, kao i u raznim privatnim kolekcijama.<br /><br /><br /></p> Title: O PRIHVATANJU I NEPRIHVATANJU, Maja Rakočević Cvijanov<br />Venue: Galerija ULUS / Beograd<br />Category: Visual art<br />Date: <span class="jem_date-1">sre, 20. mart 2024</span>, <span class="jem_time-1">19:00 h</span><br />Opis: <p>U tom čitanju, prihvatanje je ono što omogućava razvoj pojedinca i njegovu ulogu u društvu čini emancipatorskom. U pogledu ličnog razvoja, prihvatanje dolazi nakon procesa spoznaje i razumevanja istine.<br /><br />Ukrštanje umetničkog rada i prihvatanja Maja Rakočević Cvijanov sprovodi koristeći svoje ustaljene strategije naracije o ličnom kako bi ukazala na opšte, polazeći često od sopstvenog života i svojih brojnih životnih uloga.<br /><br />…Autorka sagledava sve svoje pozicije – žene, mame, ćerke, prijateljice, supruge, zaposlene, domaćice – u pokušaju da shvati kako se sve one odražavaju na njeno autentično biće, ali i kako se sve one odnose prema društvenim uzusima.“<br /><br />Izložba je svojevrsna retrospekcija na temu prihvatanja i neprihvatanja. Ovaj motiv je veoma prisutan u mojim radovima od ranog početka do sadašnjih dana. Izložbom su prikazane serije radova koje su nastajale u različitim tehnikama – od crteža, skulpture i grafike do videa, printa, objekta i instalacije.</p> <p>Radovi Sa šminkom ili bez, Delovi tela i Peglanje govore o prihvatljivom izgledu i ponašanju koje okolina očekuje od nas.</p> <p>U radovima Zadnji podoj, Bezvremena boginja, Kraj reprodukcije i Ekstaza prikazuje se samoafirmacija i motivacija u cilju svesnog prihvatanja društvenih i rodnih uloga, godina i biološke prolaznosti na način koji nam suštinski odgovara, bez obzira na očekivane norme.</p> <p>Naposletku, izloženi su radovi koji počivaju na neprihvatanju određenih odnosa i dodeljenih pozicija u društvu, što se vidi u radu Kancelarijski radnici, Ti si me čekala i Paviljon je naš.</p> <p>Neprihvatanje je put koji vodi prihvatanju. Nalazeći se u situacijma neprihvatanja preduzimamo određene akcije kojima rešavamo konflikte. Kroz aktivnost menajmo položaj da bi ga mogli prihvatiti i prevazići. Zato je prihvatanje najmoćniji alat za postizanje unutrašnjeg mira i razvoja. U tom smislu verujem da ova izložba za sve znači nešto lično, a poznato – nešto što može pomoći na putu prepoznavanja, nalaženja odgovora i svesnijeg pogleda na svet.<br /><br />-</p> <p>Maja Rakočević Cvijanov (1975, Bijelo Polje, Crna Gora, Jugoslavija) Živi i radi u Subotici. Završila je VŠLPU Beograd 1996. godine. Diplomirala je i magistrirala vajarstvo na FLU Beograd 2004. godine. Doktorirala je 2023. godine, takođe na FLU Beograd. Zaposlena je u MZZSK Subotica. Predaje vajanje u srednjoj Politehničkoj školi u Subotici. Članica je ULUS-a od 2002. godine. Samostalno je izlagala u galerijama i muzejima u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Mađarskoj. Od 2000. godine je učestvovala na brojnim grupnim izložbama, radionicama, sajmovima, simpozijumima u zemlji i inostranstvu (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Češka, Finska, Danska, Nemačka, Švajcarska, Italija, Austrija, Rumunija, Mađarska, Francuska, SAD). Više puta je nagrađivana. Radovi joj se nalaze u muzejskim i galerijskim fondovima u Srbiji, Austriji, Italiji, kao i u raznim privatnim kolekcijama.<br /><br /><br /></p>