THREE FEST (3FEST)

THREE FEST (3FEST)
pet, 4. novembar 2022 - ned, 6. novembar 2022

Medjunarodni festival savremenog teatra THREE FEST (3FEST), održaće se u periodu od 4. novembra do 6. novembra 2022. U glavnom programu festivala biće prikazano tri predstave, iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Publika će ove godine imati priliku da pogleda predstave nekih od najznačajnijih imena pozorišne režije: Ivica Buljan, Matija Debeljuh i Livija Pandur. Predstava “Sliparija” Milana Rakovca u izvođenju Istarskog narodnog kazališta u režiji Matije Debeljuha će otvoriti ovogodišnji 3FEST 4.11.2022 u 19.30h u velikoj sali Novosadskog pozorišta Ujvideki Szinhaz.

Slede “Turingov Stroj” Benoit Solea u izvođenju Mini teater iz Ljubljane u režiji Ivice Buljana 5.11.2022 od 19.30h u velikoj sali Novosadskog pozorišta Ujvideki Szinhaz i “Hazarski rečnik - lovci na snove” Milorada Pavića u izvođenju baleta Narodnog pozorišta Beograd u režiji Livije Pandur 6.11.2022 u 19.30 na sceni Jovan Đorđević Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad.    

U okviru pratećeg programa biće prikazano studentske predstave "Kući" Akademije umetnosti iz Novog Sada i "Lola Montez" Akademije umetnosti iz Prištine. U okviru pratećeg programa biće održana i radionica koja će kroz primenu sistema vežbi Grotowskog uvoditi elemente hatha yoge, odnosno vežbe disanja.

Festival koji će biti održan pod sloganom “poreklo”, baviće se pitanjem mitologije, nastanka, odluka i direktnog uticaja prošlosti na današnji razvoj čovečanstva. Posebnu celinu čini predstava koja obrađuje temu Alana Turinga, oca modernog računarstva.

Festival je podržala gradska uprava za kulturu Novi Sad i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Partneri festivala ove godine su Air Serbia i Sennheiser.

Ivica Buljan o predstavi "Turingov Stroj": Drama "Turingov stroj" Benoît Solèsa je 2019. osvojila 4 nagrade Molière za najbolji tekst, redatelja, glumca i predstavu u Francuskoj. Turinga u Mini teatru glumi Nejc Cijan Garlatti, istražitelja Rossa, ljubavnika Murraya, šahista Hugha Alexandera igra Timon Šturbej. Nika Korenjak glumi Majku, Snjeguljicu i Sudca. Naša predstava je hommage velikom geniju Alanu Turingu koji je postavio prve vizije modernog računarstva i dao temeljne uvide u ono što je postalo poznato kao "umjetna inteligencija". Bio je jedan od najutjecajnijih razbijača kodova Drugog svjetskog rata, a njegova je kriptologija ubrzala savezničku pobjedu. Nakon njegove smrti većina njegovih ratnih dostignuća ostala su skrivena, daleko od pogleda javnosti u naciji zahvaćenoj panikom zbog Hladnog rata. Dana 7. lipnja 1954. godine Alan Turing, britanski matematičar, jedan od najinovativnijih i najmoćnijih mislilaca 20. stoljeća - rodonačelnik modernog računarstva - umro je kao zločinac, osuđen prema viktorijanskim zakonima kao homoseksualac i prisiljen prihvatiti kemijsku kastraciju. Britanska vlada se tek 2009. javno ispričala za njegovo prislino liječenje, a još kasnije, 2013., kraljica Elizabeta II je potpisala Turingu kraljevsko pomilovanje, 59 godina nakon što je domaćica pronašla njegovo tijelo u kući u Wilmslowu, blizu Manchestera. Mrtvozornik je utvrdio da je umro od trovanja cijanidom i da si je oduzeo život "za vrijeme poremećaja ravnoteže uma". Pored njega je pronađena napola pojedena jabuka. Biografi su nagađali da je otrov progutao polivši jabuku cijanidom i pojevši je kako bi prikrio okus otrova. Drugi i danas tvrde da je otrovan. Legenda kaže da je Steve Jobs po toj jabuci oblikovao logo za Apple u čast svom genijalnom prethodniku. Turingovo ime povezuje se s najtajnijim ratnim operacijama britanskih razbijača kodova u Bletchley Parku, prostranom imanju sjeverno od Londona, gdje je nadzirao dešifriranje šifri koje je stvorio stroj Enigma nacističke Njemačke. Fascinacija Turingovom pričom inspirirala je film „Igra imitacije“ iz 2014. godine, u kojem su glavne uloge igrali Benedict Cumberbatch i Keira Knightley. "Zamislio je ono što je postalo poznato kao univerzalni Turingov stroj - u biti računalo kakvo danas poznajemo" napisao je Andrew Hodges u knjizi iz 1983. "Alan Turing: Enigma. " Turing je razvio metodu koja je postala poznata kao "Turingov test", svojevrsni misaoni eksperiment kako bi se utvrdilo može li se računalo ponašati kao čovjek. U poslijeratnim godinama Turingova fascinacija računalima dovela ga je do dizajna Automatskog računalnog stroja. Iako nikada nije izgrađen, Turing je vjerovao da će "računalo ponuditi neograničeni prostor za praktičan napredak prema utjelovljenju inteligencije u umjetnom obliku", napisao je Hodges.

Matija Debeljuh o predstavi "Sliparija": Predstava Sliparija nastaje kao dugogodišnje istraživanje, proučavanje i rad na adaptaciji istoimenog romana Milana Rakovca. Počevši od jednostavne želje da napravim film o čovjeku koji se “nađe” izgubljen u velikom prostranstvu istarske šume negdje u okolici Momjana, gdje potom, kao u zamršenom rebusu, pokušava dokučiti vlastite korijene i vlastiti identitet, postupno sam počeo otkrivati prirodnu ljepotu tog dijela istarskog krajolika te toplinu njegovog jezika i začudne običaje koji u tom kraju postoje. Intenzivnijim istraživanjem tog teritorija i njegovih običaja tako sam naišao i na brojne mitove i legende, satkane u drevnim istarskim štorijama, kako onima o štrigama i štrigunima, tako i onima o napuštenom zlatu, jamama i čudnovatim likovima koji u njima obitavaju… A onda sam sve to što me toliko intrigiralo otkrio, na fascinantan način isprepleteno, u romanu “Sliparija” Milana Rakovca. Motiviran i impresioniran jezikom koji se pojavljuje u romanu, a koji je danas već polako na pragu da bude potpuno izgubljen, u adaptaciju sam se upustio sa idejom stvaranja elegantnog spoja tradicionalnog i suvremenog duha Istre, koji obuhvaća i spoj dviju stvaralačkih generacija: one moje kao redatelja i scenarista, i one Milana Rakovca kao autora romana. Kao bitan element legende koja je u fokusu Rakovčevog i mog interesa, one o jami Jamurini i mitskom biću Bilfu, nameće se ljudska pohlepa, realizirana ovdje kroz potragu za zlatom, točnije za zlatnim golubovima koji navodno žive u jami. Kroz tu metaforu provedena je kritika iskvarenosti koju donose bogatstvo i moć te udaljavanje od iskonskog odnosa sa zemljom koji ovdje simbolizira nevina dječja igra. Jednako kao i u romanu, i priče iznesene u predstavi, izmiću jednoznačnom tumačenju, one istovremeno govore o čovjekovoj dobroti, ali i o zlobi, o obmanama i prevarama odrastanja, o rastu i razaranju čovjekova identiteta, o značajima i razočaranjima jednog kulturnog identiteta u nestajanju.

<<  Januar 2023  >>
 po  ut  sr  če  pe  su  ne 
      
     

Putopisi, Intervjui..