Muzička grana Narodnog pozorišta u Beogradu od 1882. dala je značajan napor da dode do osnivanja profesionalnog operskog ansambla.
Opera Narodnog pozorišta otpočela je svoju samostalnu delatnost 1919. godine. Pod muzičkim vođstvom prvog direktora operskog sektora Narodnog pozorišta Stanislava Binickog, dirigenta, izvedena je 11. februara 1920. godine, opera Madam Baterflaj đakoma Pučinija. Prve operske predstave imale su veliki odziv publike, na repertoaru su opere italijanskih kompozitora (Rosini, Verdi), a srpska muzika zastupljena je delima Stevana Hristića (Suton) i Petra Konjovića (Knez od Zete).
Direktorska dekada Stevana Hristića u beogradskoj Operi (1924-1933) predstavlja epohu proširenja repertoara i prvog gostovanja u inostranstvu. U međuratnom periodu u Operi Narodnog pozorišta zapaženi su dirigenti Lovro Matacic i Ivan Brezovšek, kao i reditelji Branko Gavela i Josip Kolundžic. U ansamblu preovladuju ruski pevači, ali zapažene kreacije ostvarili su i naši solisti Bahrija Nuri-Hadžic, Zdenka Zikova, Melanija Bugarinović, Nikola Cvejić.
Posle drugog svetskog rata dirigent Oskar Danon brzo oporavlja rad beogradske Opere kao njen direktor. Posebna pažnja posvećena je domaćem operskom stvaralaštvu.
"Zlatni period" beogradske Opere je izuzetno značajno razdoblje u razvoju i međunarodnoj afirmaciji srpske operske umetnosti. Ovaj period je počeo 1954. godine uspešnim izvodenjem opere Boris Godunov Modesta Musorgskog u Švajcarskoj u okviru koncertnog ciklusa "Klubhaus" i snimanjem na gramofonske ploce sedam kapitalnih opera ruskih kompozitora za diskografsku kompaniju DECCA.
Vrhunac "Zlatnog perioda" predstavljalo je izvanredno izvođenje opere Mazepa Petra Iljica čajkovskog 1969. godine na sceni "Theater des Westens" u Zapadnom Berlinu. Najeminentniji inostrani kritičari isticali su celovitost operskih predstava, uigranost i lepotu skupnog nastupanja, izvanredne solističke kreacije, zvucnu nadmoćnost i homogenost hora i profesionalno sviranje orkestra Narodnog pozorišta u Beogradu.
Danas beogradska Opera raspolaže zavidnim i raznovrsnim repertoarom, zahvaljujuci muzičkom vođstvu mladih dirigenata Bojana Sudica i Dejana Savica, kao i zahvaljujuci rediteljima sa savremenim videnjem operske režije, Borislavom Popovicem i Dejanom Miladinovicem.
U novije vreme veliki broj solista beogradske Opere sa velikim uspehom nastupa na domacim i inostranim scenama: Radmila Bakočević, Živan Saramandić, Nikola Mitic, Irena Zarić, Jadranka Jovanović, Dunja Simic, Ivan Tomašev, Sanja Kerkez. |